Timor-Pony

Timor-Pony
Lone pony in the hills.jpg
Wichtige Daten
Ursprung:Timor
Stockmaß:rund 120 cm
Farben:Häufig Braune, Rappen und Füchse, selten Schimmel und Schecken
Haupteinsatzgebiet:Reit- und Lasttier

Das Timor-Pony ist eine urtümliche Pferderasse von der Insel Timor. Es ist die kleinste Pferderasse auf den südostasiatischen Inseln.

Exterieur

Ponys in Maubisse am Markttag

Die Ponys sind zierlich gebaut, und besitzen einen großen, unedlen Kopf, einen muskulösen Nacken und einen kurzen Hals mit Stehmähne. Die Schultern sind gerade gelagert, der Rücken kräftig konstruiert und die Beine und Hufe kräftig gebaut. Normalerweise weisen sie eine braune, schwarze, rotbraune oder seltener eine graue Fellfarbe auf. Auch Schecken kommen vor. Ihr Stockmaß beträgt rund 120 Zentimeter.

Interieur

Timor-Ponys gelten als stark, genügsam und agil. Sie besitzen einen ruhigen und willigen Charakter und zeigen sich anspruchslos und trittsicher.

Verwendung

Ein Timor-Pony, das bei der osttimoresischen Grenzpolizei als Beamter geehrt wurde

Es dient auf der Insel Timor auch heute noch als alltägliches Last- und Reittier.

Abstammung

Timor-Ponys in Viqueque

Vermutlich stammt es von indischen Rassen ab, die von den Portugiesen und später den Niederländern auf die Insel importiert wurden. Es gab auch einheimische Ponys, die in der Rasse aufgingen. Timor-Ponys wurden ab 1803 auch nach Australien exportiert, wo sie bei der Züchtung des Australischen Ponys eine große Rolle spielten.

Weblinks

Commons: Timor-Ponys – Sammlung von Bildern, Videos und Audiodateien

Belege

Auf dieser Seite verwendete Medien

Lone pony in the hills.jpg
Autor/Urheber: Nick Hobgood, Lizenz: CC BY 2.0
Timorpony
Viqueque horse.jpg
Autor/Urheber: Nick Hobgood, Lizenz: CC BY-SA 2.0
Foal and mom in Viqueque mountains. East Timor
Pferde in Maubisse klein.jpg
Autor/Urheber: J. Patrick Fischer, Lizenz: CC BY 2.5

Photo by J. Patrick Fischer

Horses in Maubisse/Timor-Leste on June 2002
2017-11-26 Timor-Pony bei der UPF.jpg
MDS PROMOVE KUDA BA AJENTE XEFE POLISIA PNTL

Ministru Defesa no Seguransa Sr. Agostinho Sequiera Somotxo, promove kuda ba Ajente Xefe Polisia ba iha Unidade Polísia Fronteira (UPF), ne'ebe mak akompanha direitamente husi Komandante UPF Superintendente Polisia João Belo Reis, iha Postu Administrativu Fatumea Munisipiu Covalima 26 Novenbru 2017. Iha biban ida ne'e mos Ministru Defesa no Seguransa Sr. Agostinho Sequiera Somotxo, hateten katak, Kuda ida ne’e simbolikamente hau promove nia nu'udar Ajente Xefe, tamba nia servisu kontribui ba PNTL desde 2002 mai to iha 2017, quer dizer que durante 15 anos nia servi no tulun PNTL ba kuru be’e to ohin loron molok nia atu mate, hodi hela ba historia Timor, hela ba PNTL ninia servisu ne’ebe fo ba PNTL, tan ida ne’e ho ninia servisu ne’e dunik, ninia sakrifisiu ne’e dunik, maka ohin simbolikamente hau promove nia hanesan Ajente Xefe para hatudu ba povu tomak no ba politiku tomak, katak kuda ne’e animal, maibe nia toma konsiensia, katak nia tenki fo ninia kontribuisaun tan ida ne’e mak ita nu'udar umanu, dala barak ita sai hanesan animal, animal sai fali ser umanu, nia lahatene, nia animal nia lahatene, laiha konsiensia maibe nia iha sensibilidade katak nia halo servisu ida diak ida ba PNTL, ne’ebe ba Deputadus hotu-hotu, sira ne’ebe seidauk mai mosu iha ne’e para atu hare difikuldades ita nia forsa ninian, ita nia polisia ninian, aban bainrua sei hakat liu mai hare, ita nia polisia sira ne’e presija seda, presija ita husik hela hanesan nune’e, kilat sira ne’e aban bainrua hau baku rahun hotu, sei estadu ida ne’e laiha ona dignidade,mak sosa fali kilat manu ba polisia sira para jaga ita nia fronteira, mais ida ne’e se Estadu ida ne’e bolu dehan soberanu, entaun tenki kaer soberania hodi kria kondisoens sira ne’e hotu para ita nia polisia bele iha kapasidade hodi servisu, hodi halo seguransa ba ita nia soberania, kuda ida ne’e ninia historia sei hela ba ita ser umanu, ne’e tanba aban bainrua lahatene kuda seluk sei halo tuir hanesan nia, tamba nia hatene ona katak kuandu tara ona jerigen nia hatene katak nia tenki ba ona be’e matan, kuandu kuru tara fali nia hatene katak nia tenki mai kuartel ida ne’e ba povu tomak ba politiku tomak tenki hare ida ne’e, kuda ne’e sai ejemplu ba ita ser umanu nia mos iha sentidu do estadu nia mos tau interese nasional, ne’e so ita ema maka dala ruma ita haluha tia ona interese nasional ne’e tau ita nia interese privadu ka interese grupu ka interese partidaria, ne’ebe senores deputadus ne’ebe dehan hau laiha kapasidade para atu sai Ministru Defesa no Seguransa imi prepara para aban bainrua depois de 28 de Novembru hotu, hau sei bolu imi para ita hamutuk halo vizita ida husi Lautem mai to Fatumea ida ne’e, ita kareta laiha, hau sei husu General Lere para impresta sira nia Hicom rua (2) para ita hotu-hotu sae, se mak hau husu para mai hamutuk ho hau DR. Farncisco Guterres ne’e Sekretario Estadu durante tinan hitu (7) depois DR. Longuinhos Monteiro, ne’ebe tinan rua ho balu sai Ministru Interior, ami nain tolu sei akompanha Deputadus tolu nulu resin lima, para atu perkore rai Timor loro sae tomak, ita nia Postu Militar Postu UPF Postu Polisia para atu hatene lolos ninia kondisaun hodi loke matan para atu kria kondisoens, ne’ebe hau bain-bain koalia modernizasaun Institusional, hau ida laiha kapasidade ne’e, bele koalia modernizasaun Institusioanal, hau nia mensajen mak nune’e sira hotu ne’ebe aban bainrua lakohi aprova orsamentu retifikativu hau sei koalia ho sira, se orsamentu retifikativu ba projeitu sira ne’ebe sabraut iha Timor-Leste tomak osan laiha, pelu menus ba PNTL no ho F-FDTL imi aprova, tamba PNTL ho F-FDTL lakompara ho Institusaun sira seluk, PNTL ho F-FDTL makina Estadu tenki funsiona (24) oras, hau triste kuandu hare kuda ida ne’e kuda ida ne’e, animal dunik, maibe hau hare hanesan ninia fundu lolos no iha ninia laran lolos hanesan nia hakarak mos kontribui buat ne’ebe nia bele, molok nia atu mate nia sei lori Ajente Xefe aban bainrua ba halo Dekretu lei ida ba nia, i se nia molok atu mate sei halo nia deviza ne’e ho besi para tara iha nia kakorok nudar loron nia ba kuru be’e.

Iha biban ne’e mos Komandante UPF Superintendente Polisia João Belo Reis, hateten katak, iha primeiru Governu Konstitusional apoiu hosi sr Ministru interior Rogerio Tiago Lobato, inisiu sosa kuda para apoiu patrollamentu linha fronteira maibe ikus uza nia funsaun ajuda fila fali PNTL sira ne’ebe iha postu, tanba postu ida ne’e rasik la asesu ba be’e mos, husi fatin ida ne’e ba be’e matan 2-3 kilometrus , kuda ida ne’e nia funsaun atu ajuda ami nia membru sira, wainhira dadersan tula masa ba nia kotuk ba be’e matan hamutuk ho membru PNTL sira, alein ne’e be’e nakonu ona, nia sei mai mesak, membru polisia sira haris no fase roupa hotu mak sira tuir mai fali kuartel PNTL.