Poetete

Poetete
Hauptstraße und Kirche von Ermera
Daten
Fläche17,62 km²[1]
Einwohnerzahl8.904 (2022)[2]
Chefe de SucoFelisberto das Neves
(Wahl 2016)
AldeiasEinwohner (2015)[1]
Aldeia Vila2761
Biluli781
Gueguemara736
Leqisi2149
Loblala278
Poepun261
Rematu218
Samatrae475
Taclela555
Tidibessi72
Urletoho248
Urluli294
Der Suco Poetete
Poetete (Osttimor)
Poetete
Koordinaten: 8° 45′ S, 125° 24′ O

Poetete ist ein osttimoresischer Suco im Verwaltungsamt Ermera (Gemeinde Ermera). Hier liegt auch der Ort Ermera, die ehemalige Hauptstadt der Gemeinde.

Geographie

Poetete
OrtePosition[3]Höhe
Aifu8° 44′ 36″ S, 125° 22′ 57″ O1215 m
Biluli8° 44′ 5″ S, 125° 24′ 40″ O913 m
Ermera8° 45′ 8″ S, 125° 23′ 49″ O1195 m
Hulorema8° 45′ 57″ S, 125° 23′ 15″ O1348 m
Leqisi8° 43′ 52″ S, 125° 23′ 33″ O999 m
Loblala8° 45′ 8″ S, 125° 23′ 8″ O1266 m
Pasehei8° 43′ 54″ S, 125° 25′ 38″ O893 m
Poepun8° 45′ 23″ S, 125° 23′ 23″ O1319 m
Poetete8° 44′ 50″ S, 125° 24′ 10″ O1195 m
Rematu8° 43′ 50″ S, 125° 24′ 8″ O937 m
Samatrae8° 45′ 35″ S, 125° 23′ 42″ O1319 m
Tidibessi8° 45′ 41″ S, 125° 23′ 22″ O1319 m
Tlihueo8° 44′ 20″ S, 125° 24′ 15″ O1019 m
Urletepoho8° 44′ 24″ S, 125° 25′ 45″ O938 m
Urluli8° 44′ 16″ S, 125° 25′ 42″ O943 m

Poetete liegt im Nordwesten des Verwaltungsamts Ermera. Nordwestlich liegt der zum Verwaltungsamt Ermera gehörende Suco Ponilala, östlich Riheu, südlich Talimoro und Mertuto und südlich Leguimea. Im Westen liegen die Verwaltungsämter Hatulia und Hatulia B mit seinen Sucos Manusae und Fatubolo und im Norden das Verwaltungsamt Railaco mit seinen Sucos Matata und Tocoluli. Die Nordgrenze bildet der Fluss Gleno, der zum Flusssystem des Lóis gehört. In den Gleno mündet der aus Poetete kommende Daurecco und der östliche Grenzfluss zu Riheu, der Goumeca. Südwestlich des Ortes Ermera entspringt der Buri, der als Buro später in den Goumeca fließt. Die Südspitze des Sucos Poetete berührt der Fluss Lahosa, ein weiterer Nebenfluss des Lóis.[4]

Poetete hat eine Fläche von 17,62 km²[1] und teilt sich in die zwölf Aldeias Aldeia Vila, Biluli, Gueguemara, Leqisi, Loblala, Poepun, Rematu, Samatrae, Taclela (Taklela), Tidibessi, Urletoho und Urluli.[5]

Die Siedlung Ermera, im Zentrum des Sucos, ist eine lose zusammenhängende Siedlung aus den Orten Poetete (Poetete Vila, Porehe, Porahein), Poepun (Poepung) und Loblala. Südlich liegen die Orte Tidibessi (Tidibesse), Hulorema und Samatrae (Samatrai), nördlich die Dörfer Tlihueo (Tlibugeo), Biluli (Berluli), Rematu (Renatu) und Leqisi (Lequesi, Lekese). Im östlichen Streifen, nahe dem Ort Gleno liegen am Goumeca die Orte Pasehei (Pasehe, Paschei), Urletepoho und Urluli.[4][6]

Ermera verfügt über einen Hubschrauberlandeplatz, eine Grundschule (Escola Primaria Katolika Porahein),[7] eine präsekundäre Schule, eine Sekundärschule (Escola Secundaria Katolik No. 746)[7] und ein kommunales Gesundheitszentrum. Weitere Grundschulen gibt es in Hulorema, Rematu und Biluli.[6]

Da die Bevölkerungszahl in den letzten Jahren stark gewachsen ist, gibt es Pläne, Poetete zu teilen. Gueguemara, Urletoho und Urluli sollen einen neuen Suco bilden.[8]

Einwohner

Im Suco lebten 8.904 Einwohner (2022), davon sind 4.420 Männer und 4.484 Frauen. 2.770 von ihnen wohnen in einer urbanen Umgebung, 6.134 im ländlichen Teil des Sucos. Im Suco gibt es 1.448 Haushalte.[2] Ende 2023 erreichte die Einwohnerzahl des Sucos über 12.000.[8]

Geschichte

Am 1. September 1975 kam es im Verlauf des Bürgerkrieges zwischen UDT und FRETILIN in Aifu zu Gefechten und Hinrichtungen. An das Massaker von Klaek Reman und Aifu und die Opfer der Kämpfe erinnert seit 2016 ein Denkmal.[9][10]

Im Ort Ermera befand Ende 1979 sich ein Internierungslager für osttimoresische Zivilisten (Transit Camp), die zur besseren Bekämpfung der FALINTIL von den indonesischen Besatzern umgesiedelt werden sollten. Die Distriktshauptstadt wurde in der Besatzungszeit von Ermera nach Gleno verlegt.[11]

Anfang 1979 wurden etwa hundert Männer aus der bisherigen Distriktshauptstadt Ermera und dem Suco Ponilala von der indonesischen Besatzungsmacht an den Ort gebracht, wo heute die Stadt Gleno steht. Das indonesische Militär zwang die Männer das bisher unbewohnte Gebiet zu roden und von der Vegetation zu befreien, damit hier die neue Stadt gebaut werden konnte. Erfüllten die Zwangsarbeiter ihr Tagespensum nicht, wurden sie zur Bestrafung gefoltert. Drei Männer, die zu krank zum arbeiten waren, wurden von den Soldaten umgebracht. Da man in der Zeit keine Gärten anlegen konnte, erfolgte die Versorgung mit Nahrungsmitteln durch das Militär. Als die Arbeiten an der neuen Distriktshauptstadt Gleno 1983 beendet waren, stellte das Militär die Versorgung ein. Die Familien der Zwangsarbeiter wurde nun ebenfalls nach Gleno zwangsumgesiedelt. Weil immer noch keine Gärten zur Grundversorgung angelegt worden waren, kam es zu Todesfällen durch Verhungern. Erst ab 1985 durften sich die Bewohner Glenos frei bewegen.[11]

1991 versteckte der Pfarrer Mário do Carmo Lemos Belo den FALINTIL-Oberbefehlshaber Xanana Gusmão, mit Hilfe anderer, in seinem Pfarrhaus in Poetete Vila. Gusmãos Nachfolger Nino Konis Santana hatte zwischen 1993 und 1998 ein Versteck unter einem Wohnhaus in Loblala.[12]

Am 10. April brannten indonesische Soldaten gemeinsam mit Darah Merah-Milizionären dutzende Häuser im Ort Ermera nieder.[11]

Politik

Sitz des Sucos Poetete
Felisberto das Neves (2022)

Bei den Wahlen von 2004/2005 wurde Francisco Babo zum Chefe de Suco gewählt.[13] Bei den Wahlen 2009 gewann Felisberto das Neves[14] und wurde 2016 in seinem Amt bestätigt.[15]

Persönlichkeiten

  • Elvina Sousa Carvalho (* 1986), Politikerin
  • João Maia da Conceicão (* 1969), Politiker
  • Maria da Costa Exposto (* 1960), Politikerin
  • Rui Manuel Hanjam (* 1969 in Ermera), Politiker
  • José Neves (* 1962), Präsidentschaftskandidat und Beamter
  • António 55 dos Santos (* 1960), Politiker und Unabhängigkeitsaktivist
  • Cláudio de Jesus Ximenes, Präsident des Tribunal de Recurso de Timor-Leste
  • Gabriel Ximenes (1956–2009), Politiker

Weblinks

Commons: Poetete – Sammlung von Bildern, Videos und Audiodateien

Einzelnachweise

  1. a b c Direcção-Geral de Estatística: Ergebnisse der Volkszählung von 2015, abgerufen am 23. November 2016.
  2. a b Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste: Final Main Report Census 2022, abgerufen am 18. Mai 2022.
  3. Atlanten der zwölf Gemeinden und der Sonderverwaltungsregion Osttimors, Stand 2019 (Direcção-Geral de Estatística DGE).
  4. a b Timor-Leste GIS-Portal (Memento vom 30. Juni 2007 im Internet Archive)
  5. Jornal da República: Diploma Ministerial n.° 16/2017, mit Korrekturen vom 9. Mai 2017, abgerufen am 12. März 2019.
  6. a b UNMIT: Timor-Leste District Atlas version02, August 2008 (Memento vom 3. Dezember 2011 im Internet Archive) (PDF-Datei; 571 kB)
  7. a b Liste der Wahllokale zu den Parlamentswahlen in Osttimor 2007 (PDF-Datei; 118 kB)
  8. a b Direção-Geral Do Desenvolvimento Rural: Ministério Da Administração Estatal (DGDR) no ekipa halo konfirmasaun kestaun tekniku sobre devizaun suku (Suku Foun) Iha suku Poetete, Antes fó parecer tékniku final ba Ministro, 2. März 2023, abgerufen am 2. März 2023.
  9. Regierung Osttimors: Government builds Reconciliation Monument of Aifu’s massacre, 8. April 2016, abgerufen am 20. Juni 2017.
  10. „Chapter 7.2 Unlawful Killings and Enforced Disappearances“ (PDF; 2,3 MB) aus dem „Chega!“-Report der CAVR (englisch)
  11. a b c „Chapter 7.3 Forced Displacement and Famine“ (PDF; 1,3 MB) aus dem „Chega!“-Report der CAVR (englisch)
  12. Jornal da República: DECRETO DO PRESIDENTE DA REPÚBLICA Nº. 72 /2015 de 19 de Novembro, abgerufen am 22. April 2019.
  13. Secretariado Técnico de Administração Eleitoral STAE: Eleições para Liderança Comunitária 2004/2005 – Resultados (Memento vom 4. August 2010 im Internet Archive)
  14. Secretariado Técnico de Administração Eleitoral STAE: Eleições para Liderança Comunitária 2009 – Resultados (Memento vom 4. August 2010 im Internet Archive)
  15. Jornal da República: Lista Naran Xefe Suku Eleito 2016, 2. Dezember 2016, abgerufen am 17. Juni 2020.

f1 Karte mit allen Koordinaten: OSM | WikiMap

Auf dieser Seite verwendete Medien

2022-12-06 Felisberto das Neves, CdS Poetete.jpg
Uma Naroman ba Povo nu’udar asaun konkreta husi Komitmento VIII Governo Konstitusional katak Centro ba Desenvolvimento mak ema (Povo).

Aldeia Remetu, 6 de Dezembro de 2022, Diretor-geral desenvolvimento rural señor Rosito Guterres hatoo liu hirak ne’e wanhira reprezenta S.E Ministro MAE, hodi entrega uma naroman ba povo unidade 3 nebe implementa liu husi Programa Nasional Desenvolvimento Suku (PNDS) ba inan benefisiariu nain tolu iha suku Poetete, posto administrativu Ermera, munisípiu Ermera. Iha intevensaun tomak, DG Rosito aprezenta mos politika MAE nian nebe defini ona iha Grande Opsaun no Plano, Programa prinsipal MAE nian nebe koalia liu kona-ba Desentralizasaun no Poder Lokal, Desenvolvimento lokal no rural nebe implementa liu husi programa PDIM, PMOPA, PNDS no PMOHA ba komunidade no autoridade komunitáriu sira hothotu. DG Rosito hateten wanhira hahú UKL iha tinan 2021 liu husi uma unidade 1.254 sosiedade sivil fo opiniaun sobre liafuan Kbit Laek tanba ne’e mak iha 2022 como modelu desenvolvimento ida bazeia ba aspirasaun ema hothothu nian no partisipativu ema hothotu nian nuudar pratika Boa Governasaun, mak iha tinan 2022 transforma naran uma kbit laek ba iha Uma Naroman ba Povo no iha tinan 2022 VIII Governu konstitusional liu husi programa PNDS introduz mos Uma naroman ba povo normal 2022 uma 9-10 kada suku, no implementa mos modalidade Uma naroman ba Povo tipu A Uma tomak no Tipu B fahe Zinku ba komunidade sira nebe oras ne’e daudaun PNDS kontinua implementa iha Postu no Suku hothotu no oras daudaun kontinua lao maske ho iklima udan nebe difikulta ekipa sira terreno wanhira mobiliza material. Iha prosesu inagurasaun DG Rosito konvida inan faluk no hamutuk ho nian oan sira mak inagura rasik sira nian uma, DG hateten ho nunee nu'udar aktu ida katak uma ne’e depois de hari no entrega ba oin nain ba uma ne’e mak sira nebe sai uma nain ne’e. Lao Uma Governu nian, tanba ne’e husu atu garantia uma ne’e kontinua diak no kuidado uma ne’e para bele uja tempo kleur no bele halo manutensaun wanhira persija. Governo sei kontinua foku ba komunidade veneravel sira seluk nebe kondisaun moris persija uma hanesan ne’e. no uma nebe hotu ona ne’e responsavel mak nain ba uma ne’e atu garantia kondisaun diak nafatin no bele kompleta liu tan kondisaun sira nebe iha ona. DG Rosito hatoo parabens no obrigado ba orgaun hothotu nebe kontribui tebes ba programa PNDS durante ne’e liu-liu Ekipa Jestaun Suku sira, EVB, konsellu suku no ema hothotu nebe verifika benefisiariu UKL, Staft PNDS postu nebe servisu iha area remotas no hasoru difikuldade oioin, ekipa PNDS municipio no autoridade lokal Postu no munisípiu sira hothotu. DG Rosito hateten MAE iha mandato Governo ne’e, nebe lidera husi Dr. Miguel Pereira de Carvalho konsege halo suku iha mudansa boot tebes, tanto hahu husi Infraestrutura nebe barak tebes implementa iha suku hahu husi prioridade regular, RSS hadiak kondisaun suku, RKRE nebe implementa projeto sira nebe kontribui ba rekoperasaun ekonomiku, projetus be-mos no uma naroman ba povo nebe aumenta kuantidade kada suku. Tanba ne’e DG husu ba populasaun sira wanhira ita boot sira satisfaz ho progresu sira nebe VIII Governu nee atinje ona, importante liu populasaun hothotu kontinua partisipa ativu no kontribui prosesu desenvolvimentu sira nebe destinado ba Aldeia, Suku, Postu no Municipio sira. Prioridade MAE nian nebe defini ona iha Lei GOP ba 2023 no iha tinan 5 oin mai mak Programa Desentralizasaun no Poder lokal no Promove desenvolvimentu lokal no rural liu husi programa sira temi iha leten, PDIM, PMOPA, PNDS no PMOHA. Ba progresu desentralizasaun too ohin loron lei rua importante konsege produz ona iha mandatu Governu ne’e mak lei poder lokal no Lei Elisaun municipal, falta tan legislasaun lei finansa muncipal para kompleta no esperra tinan hira mai tan municipio sira balun bele trazita ona ba forma Deskonsentrasaun Administrativa. Tenik DG Rosito. DG Rosito reprezenta S.E Ministro MAE, akompana husi Nai deputado Antonio “55”, Administrador Posto Ermera, Reprezentante PNDS Nasional, no Ekipa PNDs Municipio no Postu. Hafoin Inagura Xefe suku Poetete no Komunidade hatoo mos proposta DGDR sobre dalan asesu ba aldeia sira nebe isola tebes ba dalan tanba akur mota Gleno, devizaun administrativa suku Poetete nebe nota katak Poetete iha populasaun 12.000 liu no iha aldeia 12 kedan no difikulta desenvolvimentu iha suku Poetete lao tarde liu tanba aldeia barak liu. Komunidade sente agradese no kontente tebes ho DG nebe bele esklarese asunto sira ne’e ho diak no sira kompriende tebes plano MAE nian agora no iha oin mai. Iha fatin ne’e Joventude mane nebe sai mos MC ba programa hatoo nian orgolho ba DGDR tanba bele hatoo buat nebe lolos no nian hateten mensagem nebe DG Rosito hateten importante tebes atu komunidade sira tenke hanoin didiak ba oin. Mensagem nebe DG hateten “Husu ba povo sira ita boot sira mak tenke sai juri ba dezenpenu ukun Governu ne’e, tanba ne’e Ita boot sira hothotu tenke uja liafuan Durante ami nian matan seidauk hare, Ami nian liman seidauk kaer, Ami sei la fiar lia bosok” Tanba iha povo nian leet ema sempre lori bosok dehan osan governo la iha no governu la halo desenvolvimentu maibe realidade MAE hatudu duni rezultado nebe diak tebes iha Governu ne’e.

  1. Remata

Media Gabinete DGDR

Ministério da Administração Estatal
2023-02-23 Poetete 4.jpg
Ministério Da Administração Estatal (DGDR) no ekipa halo konfirmasaun kestaun tekniku sobre devizaun suku (Suku Foun) Iha suku Poetete, Antes fó parecer tékniku final ba Ministro.

Suku Poetete 2 de Fevereiro de 2023, Diretor geral desenvolvimento rural Sr. Rosito Guterres akompana husi Diretor DNAAS, Sr. Dody Antonio, Sr. Asesor DGDR nomos ekipa tékniku hamutuk ho lideransa tradisionais Suku Poetete nian hodi konfirma kestaun tekniku sira sobre devizaun suku Poetete nian. DG Rosito hateteten Suku Poetete ho nian Aldeia 12 maibe Populasaun Baseia ba Census 2015 Atinje 8.000 liu no iha fim 2022 Atinje ona 12.000. Sobre Devizaun Suku foun sira, VIII Governu liu husi MAE halao deit misaun no prinsipiu husi artigu 72 Konstituisaun da República sobre oinsa fo biban ba kbit lokal sira liu husi poder lokal, no Ministerio MAE liu husi diresaun geral dezenvolvimentu rural hatuur misaun artigu 91 husi Lei nu. 9/2016 (Lei Suku Sira). Ohin hau mai direta iha Suku Poetete tanba iha kestaun tekniku sira nebe mak ami persija konfirma no ita boot sira lideransa tradisionais sira tenke re-afirma teknikamente antes fo parecer tékniku ba Ministro MAE hodi foti dezisaun. Tanba ita hothotu hateten kestaun devizaun suku ou suku foun sira bazeia ba esperensia iha lisaun lubuk ida mak Ministério apriende husi suku 452. Tanba ne’e Governu liu husi MAE iha papél tomak atu konfirma kestaun tekniku ho didiak no lolos antes ami fo parecer ba dezisaun final. S.E Ministro intrui hau para depois hau termina atividade konfirmasaun mak Hau rasik sei aprezenta ba S.E Ministro teknikamente SIM ou LAE. Hateten DG Rosito. Iha Intervensaun DG Rosito mos husu atu komunidade sira hothotu nebe hatoo ona proposta devizaun ba MAE atu rona dezisaun formal sira husi MAE, labele rona lia falsu sira nebe espalha katak suku balun mosu ona no balun seidauk, porque ita hakarak devizaun suku ho nian base fundamental mak atu hakbesik dezenvolvimentu ba populasaun, atu suku sira bele iha balansu dezenvolvimentu no desizaun hotu labele husik problema social no sst. Hafoin konfirmasaun DG Rosito no ekipa vizita kedan fatin ba futuru centro públiku Suku hodi konfirma mos Rai iha ga lae, Iha espasu ga lae, rai estatuto livre ga disputa no oinsa oponiaun publiku sobre insiativa devizaun Suku. DG Rosito hateten buat hirak ne hotu só atu garantia komunidade iha area teritóriu ida mak deside ho vontade tomak mak hatuur devizaun foun ida tenke HANOIN, KOALIA no HALO HANENSAN. Porque nee koalia kona-ba futuru dezenvolvimentu. DG Rosito hateten Estadu no Governu liu husi MAE hakarak hatuur kbit poder lokal sira hodi bele fo solusaun no aselera dezenvolvimentu no fo solusaun problema dezenvolvimentu no desegual sosiál no ekonómika iha Urbana no Rural, laos atu kria problema no dezafiu sira.

  1. Remata

Média Gabinete DGDR

Ministério Da Administração Estatal
2023-02-23 Poetete 3.jpg
Ministério Da Administração Estatal (DGDR) no ekipa halo konfirmasaun kestaun tekniku sobre devizaun suku (Suku Foun) Iha suku Poetete, Antes fó parecer tékniku final ba Ministro.

Suku Poetete 2 de Fevereiro de 2023, Diretor geral desenvolvimento rural Sr. Rosito Guterres akompana husi Diretor DNAAS, Sr. Dody Antonio, Sr. Asesor DGDR nomos ekipa tékniku hamutuk ho lideransa tradisionais Suku Poetete nian hodi konfirma kestaun tekniku sira sobre devizaun suku Poetete nian. DG Rosito hateteten Suku Poetete ho nian Aldeia 12 maibe Populasaun Baseia ba Census 2015 Atinje 8.000 liu no iha fim 2022 Atinje ona 12.000. Sobre Devizaun Suku foun sira, VIII Governu liu husi MAE halao deit misaun no prinsipiu husi artigu 72 Konstituisaun da República sobre oinsa fo biban ba kbit lokal sira liu husi poder lokal, no Ministerio MAE liu husi diresaun geral dezenvolvimentu rural hatuur misaun artigu 91 husi Lei nu. 9/2016 (Lei Suku Sira). Ohin hau mai direta iha Suku Poetete tanba iha kestaun tekniku sira nebe mak ami persija konfirma no ita boot sira lideransa tradisionais sira tenke re-afirma teknikamente antes fo parecer tékniku ba Ministro MAE hodi foti dezisaun. Tanba ita hothotu hateten kestaun devizaun suku ou suku foun sira bazeia ba esperensia iha lisaun lubuk ida mak Ministério apriende husi suku 452. Tanba ne’e Governu liu husi MAE iha papél tomak atu konfirma kestaun tekniku ho didiak no lolos antes ami fo parecer ba dezisaun final. S.E Ministro intrui hau para depois hau termina atividade konfirmasaun mak Hau rasik sei aprezenta ba S.E Ministro teknikamente SIM ou LAE. Hateten DG Rosito. Iha Intervensaun DG Rosito mos husu atu komunidade sira hothotu nebe hatoo ona proposta devizaun ba MAE atu rona dezisaun formal sira husi MAE, labele rona lia falsu sira nebe espalha katak suku balun mosu ona no balun seidauk, porque ita hakarak devizaun suku ho nian base fundamental mak atu hakbesik dezenvolvimentu ba populasaun, atu suku sira bele iha balansu dezenvolvimentu no desizaun hotu labele husik problema social no sst. Hafoin konfirmasaun DG Rosito no ekipa vizita kedan fatin ba futuru centro públiku Suku hodi konfirma mos Rai iha ga lae, Iha espasu ga lae, rai estatuto livre ga disputa no oinsa oponiaun publiku sobre insiativa devizaun Suku. DG Rosito hateten buat hirak ne hotu só atu garantia komunidade iha area teritóriu ida mak deside ho vontade tomak mak hatuur devizaun foun ida tenke HANOIN, KOALIA no HALO HANENSAN. Porque nee koalia kona-ba futuru dezenvolvimentu. DG Rosito hateten Estadu no Governu liu husi MAE hakarak hatuur kbit poder lokal sira hodi bele fo solusaun no aselera dezenvolvimentu no fo solusaun problema dezenvolvimentu no desegual sosiál no ekonómika iha Urbana no Rural, laos atu kria problema no dezafiu sira.

  1. Remata

Média Gabinete DGDR

Ministério Da Administração Estatal
2023-02-23 Poetete 2.jpg
Ministério Da Administração Estatal (DGDR) no ekipa halo konfirmasaun kestaun tekniku sobre devizaun suku (Suku Foun) Iha suku Poetete, Antes fó parecer tékniku final ba Ministro.

Suku Poetete 2 de Fevereiro de 2023, Diretor geral desenvolvimento rural Sr. Rosito Guterres akompana husi Diretor DNAAS, Sr. Dody Antonio, Sr. Asesor DGDR nomos ekipa tékniku hamutuk ho lideransa tradisionais Suku Poetete nian hodi konfirma kestaun tekniku sira sobre devizaun suku Poetete nian. DG Rosito hateteten Suku Poetete ho nian Aldeia 12 maibe Populasaun Baseia ba Census 2015 Atinje 8.000 liu no iha fim 2022 Atinje ona 12.000. Sobre Devizaun Suku foun sira, VIII Governu liu husi MAE halao deit misaun no prinsipiu husi artigu 72 Konstituisaun da República sobre oinsa fo biban ba kbit lokal sira liu husi poder lokal, no Ministerio MAE liu husi diresaun geral dezenvolvimentu rural hatuur misaun artigu 91 husi Lei nu. 9/2016 (Lei Suku Sira). Ohin hau mai direta iha Suku Poetete tanba iha kestaun tekniku sira nebe mak ami persija konfirma no ita boot sira lideransa tradisionais sira tenke re-afirma teknikamente antes fo parecer tékniku ba Ministro MAE hodi foti dezisaun. Tanba ita hothotu hateten kestaun devizaun suku ou suku foun sira bazeia ba esperensia iha lisaun lubuk ida mak Ministério apriende husi suku 452. Tanba ne’e Governu liu husi MAE iha papél tomak atu konfirma kestaun tekniku ho didiak no lolos antes ami fo parecer ba dezisaun final. S.E Ministro intrui hau para depois hau termina atividade konfirmasaun mak Hau rasik sei aprezenta ba S.E Ministro teknikamente SIM ou LAE. Hateten DG Rosito. Iha Intervensaun DG Rosito mos husu atu komunidade sira hothotu nebe hatoo ona proposta devizaun ba MAE atu rona dezisaun formal sira husi MAE, labele rona lia falsu sira nebe espalha katak suku balun mosu ona no balun seidauk, porque ita hakarak devizaun suku ho nian base fundamental mak atu hakbesik dezenvolvimentu ba populasaun, atu suku sira bele iha balansu dezenvolvimentu no desizaun hotu labele husik problema social no sst. Hafoin konfirmasaun DG Rosito no ekipa vizita kedan fatin ba futuru centro públiku Suku hodi konfirma mos Rai iha ga lae, Iha espasu ga lae, rai estatuto livre ga disputa no oinsa oponiaun publiku sobre insiativa devizaun Suku. DG Rosito hateten buat hirak ne hotu só atu garantia komunidade iha area teritóriu ida mak deside ho vontade tomak mak hatuur devizaun foun ida tenke HANOIN, KOALIA no HALO HANENSAN. Porque nee koalia kona-ba futuru dezenvolvimentu. DG Rosito hateten Estadu no Governu liu husi MAE hakarak hatuur kbit poder lokal sira hodi bele fo solusaun no aselera dezenvolvimentu no fo solusaun problema dezenvolvimentu no desegual sosiál no ekonómika iha Urbana no Rural, laos atu kria problema no dezafiu sira.

  1. Remata

Média Gabinete DGDR

Ministério Da Administração Estatal
2023-02-23 Poetete 5.jpg
Ministério Da Administração Estatal (DGDR) no ekipa halo konfirmasaun kestaun tekniku sobre devizaun suku (Suku Foun) Iha suku Poetete, Antes fó parecer tékniku final ba Ministro.

Suku Poetete 2 de Fevereiro de 2023, Diretor geral desenvolvimento rural Sr. Rosito Guterres akompana husi Diretor DNAAS, Sr. Dody Antonio, Sr. Asesor DGDR nomos ekipa tékniku hamutuk ho lideransa tradisionais Suku Poetete nian hodi konfirma kestaun tekniku sira sobre devizaun suku Poetete nian. DG Rosito hateteten Suku Poetete ho nian Aldeia 12 maibe Populasaun Baseia ba Census 2015 Atinje 8.000 liu no iha fim 2022 Atinje ona 12.000. Sobre Devizaun Suku foun sira, VIII Governu liu husi MAE halao deit misaun no prinsipiu husi artigu 72 Konstituisaun da República sobre oinsa fo biban ba kbit lokal sira liu husi poder lokal, no Ministerio MAE liu husi diresaun geral dezenvolvimentu rural hatuur misaun artigu 91 husi Lei nu. 9/2016 (Lei Suku Sira). Ohin hau mai direta iha Suku Poetete tanba iha kestaun tekniku sira nebe mak ami persija konfirma no ita boot sira lideransa tradisionais sira tenke re-afirma teknikamente antes fo parecer tékniku ba Ministro MAE hodi foti dezisaun. Tanba ita hothotu hateten kestaun devizaun suku ou suku foun sira bazeia ba esperensia iha lisaun lubuk ida mak Ministério apriende husi suku 452. Tanba ne’e Governu liu husi MAE iha papél tomak atu konfirma kestaun tekniku ho didiak no lolos antes ami fo parecer ba dezisaun final. S.E Ministro intrui hau para depois hau termina atividade konfirmasaun mak Hau rasik sei aprezenta ba S.E Ministro teknikamente SIM ou LAE. Hateten DG Rosito. Iha Intervensaun DG Rosito mos husu atu komunidade sira hothotu nebe hatoo ona proposta devizaun ba MAE atu rona dezisaun formal sira husi MAE, labele rona lia falsu sira nebe espalha katak suku balun mosu ona no balun seidauk, porque ita hakarak devizaun suku ho nian base fundamental mak atu hakbesik dezenvolvimentu ba populasaun, atu suku sira bele iha balansu dezenvolvimentu no desizaun hotu labele husik problema social no sst. Hafoin konfirmasaun DG Rosito no ekipa vizita kedan fatin ba futuru centro públiku Suku hodi konfirma mos Rai iha ga lae, Iha espasu ga lae, rai estatuto livre ga disputa no oinsa oponiaun publiku sobre insiativa devizaun Suku. DG Rosito hateten buat hirak ne hotu só atu garantia komunidade iha area teritóriu ida mak deside ho vontade tomak mak hatuur devizaun foun ida tenke HANOIN, KOALIA no HALO HANENSAN. Porque nee koalia kona-ba futuru dezenvolvimentu. DG Rosito hateten Estadu no Governu liu husi MAE hakarak hatuur kbit poder lokal sira hodi bele fo solusaun no aselera dezenvolvimentu no fo solusaun problema dezenvolvimentu no desegual sosiál no ekonómika iha Urbana no Rural, laos atu kria problema no dezafiu sira.

  1. Remata

Média Gabinete DGDR

Ministério Da Administração Estatal
Ermera02.jpg
Autor/Urheber: Hans-Peter Grumpe, Lizenz: GFDL
Hauptstraße in Ermera, Blick auf die Kirche
2023-02-23 Poetete 1.jpg
Ministério Da Administração Estatal (DGDR) no ekipa halo konfirmasaun kestaun tekniku sobre devizaun suku (Suku Foun) Iha suku Poetete, Antes fó parecer tékniku final ba Ministro.

Suku Poetete 2 de Fevereiro de 2023, Diretor geral desenvolvimento rural Sr. Rosito Guterres akompana husi Diretor DNAAS, Sr. Dody Antonio, Sr. Asesor DGDR nomos ekipa tékniku hamutuk ho lideransa tradisionais Suku Poetete nian hodi konfirma kestaun tekniku sira sobre devizaun suku Poetete nian. DG Rosito hateteten Suku Poetete ho nian Aldeia 12 maibe Populasaun Baseia ba Census 2015 Atinje 8.000 liu no iha fim 2022 Atinje ona 12.000. Sobre Devizaun Suku foun sira, VIII Governu liu husi MAE halao deit misaun no prinsipiu husi artigu 72 Konstituisaun da República sobre oinsa fo biban ba kbit lokal sira liu husi poder lokal, no Ministerio MAE liu husi diresaun geral dezenvolvimentu rural hatuur misaun artigu 91 husi Lei nu. 9/2016 (Lei Suku Sira). Ohin hau mai direta iha Suku Poetete tanba iha kestaun tekniku sira nebe mak ami persija konfirma no ita boot sira lideransa tradisionais sira tenke re-afirma teknikamente antes fo parecer tékniku ba Ministro MAE hodi foti dezisaun. Tanba ita hothotu hateten kestaun devizaun suku ou suku foun sira bazeia ba esperensia iha lisaun lubuk ida mak Ministério apriende husi suku 452. Tanba ne’e Governu liu husi MAE iha papél tomak atu konfirma kestaun tekniku ho didiak no lolos antes ami fo parecer ba dezisaun final. S.E Ministro intrui hau para depois hau termina atividade konfirmasaun mak Hau rasik sei aprezenta ba S.E Ministro teknikamente SIM ou LAE. Hateten DG Rosito. Iha Intervensaun DG Rosito mos husu atu komunidade sira hothotu nebe hatoo ona proposta devizaun ba MAE atu rona dezisaun formal sira husi MAE, labele rona lia falsu sira nebe espalha katak suku balun mosu ona no balun seidauk, porque ita hakarak devizaun suku ho nian base fundamental mak atu hakbesik dezenvolvimentu ba populasaun, atu suku sira bele iha balansu dezenvolvimentu no desizaun hotu labele husik problema social no sst. Hafoin konfirmasaun DG Rosito no ekipa vizita kedan fatin ba futuru centro públiku Suku hodi konfirma mos Rai iha ga lae, Iha espasu ga lae, rai estatuto livre ga disputa no oinsa oponiaun publiku sobre insiativa devizaun Suku. DG Rosito hateten buat hirak ne hotu só atu garantia komunidade iha area teritóriu ida mak deside ho vontade tomak mak hatuur devizaun foun ida tenke HANOIN, KOALIA no HALO HANENSAN. Porque nee koalia kona-ba futuru dezenvolvimentu. DG Rosito hateten Estadu no Governu liu husi MAE hakarak hatuur kbit poder lokal sira hodi bele fo solusaun no aselera dezenvolvimentu no fo solusaun problema dezenvolvimentu no desegual sosiál no ekonómika iha Urbana no Rural, laos atu kria problema no dezafiu sira.

  1. Remata

Média Gabinete DGDR

Ministério Da Administração Estatal
Poetete suco.png
Landkarte des Sucos Poetete