Ordem Lorico Asuwain

(c) Ludwig Müller, CC BY-SA 4.0
Seit 2011 erinnert in Dili ein Denkmal an das Santa-Cruz-Massaker

Der Ordem Lorico Asuwain (andere Schreibweise: Ordem Lorico Aswain) ist ein Orden Osttimors.

Hintergrund

Mit dem Ordem Lorico Asuwain werden Überlebende und postum Opfer des Santa-Cruz-Massakers vom 12. November 1991 geehrt. Die Opfer waren zumeist junge Timoresen, die auf einer Demonstration gegen die indonesische Besetzung Osttimors protestierten. Mit „Lorico Asuwain“ wurden in dieser Zeit die jugendlichen Unabhängigkeitsaktivisten bezeichnet.[1]

Der Orden zeigt die zentralen Elemente des Wappens Osttimors und trägt auf der Rückseite die portugiesische Inschrift „Honra e Glória“ (deutsch Ehre und Ruhm).[2]

Träger des Ordem Lorico Asuwain

Die Liste ist nicht vollständig. Mit † sind jene Personen markiert, die beim Massaker am 12. November 1991 ums Leben kamen oder verschwanden.

Überlebende

Renilde Corte-Real da Silva mit dem Ordem Lorico Asuwain
  • Francisco David Xavier Carlos[3]
  • Isabel Marçal da Costa[1]
  • Elsa Camila Viegas[1]
  • Joana Dias Amorin[1]
  • Pascoal da Costa Oliveira[1]
  • Carlos Tilman de Carvalho[1]
  • Manuel (Panti Asuhan)[1]
  • Sérgio Fontura Guterres[1]
  • Manuel da Costa[1]
  • Francisco Rodrigues Faria[1]
  • Sérgio Filomeno Marques/Amali[1]
  • Mateus Soares[1]
  • Fausto Freitas da Silva/Liurai Tasi[1]
  • Renilde Corte-Real da Silva[4]
  • Simplício Celestino de Deus[1]
  • Fernando Tilman/Gulit[1]
  • Francisco Dionisio Fernandes
  • Paulo Pereira dos Santos[5]

„Märtyrer“

Kinder mit Fotos der Opfer des Massakers am Santa-Cruz-Tag (2021)
  • Sebastião Gomes[1]
  • Tomás Ximenes †[1]
  • Frede Martins da Costa †[1]
  • Eldu Duarte da Silva †[1]
  • Ulisses da C.X. Cipriano †[1]
  • Álvaro da Conceição Ribeiro Ferreira †[1]
  • Nélio Armindo Dias Ximenes †[1]
  • Lourenço Alves Correia †[1]
  • Augusto Gama/Teky †[1]
  • António Grande †[1]
  • Maria Piedade †[1]
  • Lourenço Alves Correia †[1]
  • Domingos de Oliveira †[1]
  • Mateus Pereira †[1]
  • Silvino da Costa †[1]
  • Adélia Perpétua Sabo de Araújo †[1]
  • Sabino Maria dos Reis †[1]
  • Fernando Pinto †[1]
  • Francisco Amaral †[1]
  • Caetano da Silva †[1]
  • Procópio Natalino de Jesus do Rêgo/Acopi †[1]
  • Fernando Gregório Martins †[1]
  • Eugénio da Silva Saldanha †[1]
  • Vitorino Lopes da Silva †[1]
  • Tomás Mendes Pereira †[1]
  • Gracildo de Araújo †[1]
  • Eka Soares †[1]
  • Francisco da Silva †[1]
  • José Júlio Sarmento Borges †[1]
  • Domingas Gorrete Soares Pacheco †[1]
  • Clementino da Costa Barreto Soares †[1]
  • Eulália de Jesus Araújo Corte-Real[1]
  • Francisco Binaraga †[1]
  • Gil Vicente Simões †[1]
  • Domingos da Costa de Sousa †[1]

Einzelnachweise

  1. a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad ae af ag ah ai aj ak al am an ao ap aq ar as at au av aw ax Jornal da República: Ausgabe vom 20. Dezember 2006, abgerufen am 10. April 2018.
  2. Archiv & Museum des timoresischen Widerstands: Combatentes da Libertação Nacional – Ordens, abgerufen am 22. März 2018.
  3. Nationalparlament Osttimors: Francisco David Xavier Carlos, abgerufen am 25. Januar 2020.
  4. Datei:2022 Renilde Corte-Real da Silva.jpg
  5. Tatoli: “Múzika ‘Hanoin Ha’u-Nia Belun' Hakerek Ba Ha’u-Nia Alin”, 12. November 2019, abgerufen am 21. Oktober 2022.

Auf dieser Seite verwendete Medien

2022 Renilde Corte-Real da Silva.jpg
Autor/Urheber: GMN-TV, Lizenz: CC BY-SA 3.0
Renilde Corte-Real da Silva
2021-11-12 Memorial day of Santa Cruz massacre in Dili.jpg
"Prezidente Repúblika apela ba joven ida-idak atu buka valoriza-an liután, liuhusi estudu no koñesimentu, atu sai profisionál efisiente no efetivu, no nunee, bele intervein diak liután iha programas rekuperasaun ekonómika atu hasae moris-diak ba Povu tomak."

DISKURSU HOSI SUA EXELÉNSIA, PREZIDENTE FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO IHA KOMEMORASAUN MASAKRE SANTA CRUZ BA DALA-30 NO SELEBRASAUN LORON NASIONÁL JUVENTUDE BA DALA -16 Santa Cruz, 12 Novembru 2021 Exelénsias, Señora Vise Primeira-Ministra Señores membrus VIII Governu Líderes partidus polítikus Señores Embaixadores Prezidente no membrus Komité 12 Novembru Señores Reprezentantes Organizasoins Rezisténsia Señores Reprezentantes hosi NGOs no Konfisoins Relijiozas Reprezentantes husi Ajénsia Internasional sira Eróis sobreviventes masakre Santa Cruz no família sira hotu Maun, bin, alin sira hotu Señores konvidadus Ho laran taridu tebes maibé kahur ho domin, orgullu, fiar no esperansa, mak ita halibur dala ida tan, iha fatin istóriku ida nee, hodi fó omenájen ba sira neebé fakar raan no mate iha 12 novembru 1991. Ita hotu hatene katak joven liu atus rua hitu nulu mak mate ka lakon. Ita-nia belun ida, Kamal Bamadajah, neebé marxa hamutuk ho joven sira, lakon mós ninia vida. Hafoin restaurasaun independénsia, Estadu tulun inisiativa buka sira neebé lakon too ohinloron. Saudozu balun nia fatin-hakoi identifika husi testemuña maibé restus mortais la hetan ona! Prezidente Repúblika sente tebes família sira-nia halerik rohan-laek tanba la konsege hetan saudozu sira-nia restus mortais. Família balun deside hamenus sira-nia halerik, liuhusi foti fatuk no bolu klamar saudozu nian, iha sira-nia fatin mate. Estadu Timor-Leste bele ajuda hamenus halerik nee liuhusi harii monumentu ida hodi: Rekoñese no valoriza sakrifísiu saudozu sira nian Ho laran ksolok tebes mak hau haree ohin katak projetu harii Monumentu 12 novembru, iha rate Santa Cruz, hahú dadaun ona. Ita hein katak monumentu nee sei prontu duni iha tinan ida nia laran, ho kualidade diak, molok 12 novembru 2022. Rate Santa Cruz ho monumentu espesiál ida ba erói no mártir sira sei nakfilak ba fatin importante ida, iha roteiru istóriku-turístiku no edukativu ba ema hotu iha rai-laran no ba vizitante sira husi rai-liur. Joven erói sobrevivente sira no família mártires 12 Novembru! Povu doben Timor-Leste! Raan fakaar iha ne e tinan tolu nulu liubá! Hafoin imájens masakre Santa Cruz, kapta husi irmaun Max Stahl, to o iha rai-liur, mak opiniaun públika internasional muda kona-ba situasaun iha Timor-Leste. Husi nee mak movimentu solidariedade internasional ho Timor-Leste sae liután no babeibeik, ho envolvimentu makaas husi diplomata no ativista timoroan iha Diáspora. Ho gratidaun klean tebes mak Prezidente Repúblika fó omenajen espesiál ba ita nia maun-alin murak, jornalista, Max Stahl, iha loron ita komemora masakre Santa Cruz ba dala tolu nulu. Enkuantu ita komemora masakre Santa Cruz iha Dili, misa fúnebre no omenájen ba ita-nia irmaun erói, saudozu Max Stahl, lao dadaun iha Brisbane, Austrália. Ho naran Estadu Timor-Leste, Prezidente Repúblika haruka hakoak boot ba família Max Stahl nian, família Erois Juventude loriku Asuain nian, no mos ba família hotu erois ba Libertasaun Nasional nian. Juventude Lorico Asuwain! Ohin ita mai halibur iha fatin ida nee, atu valoriza liután erói no mártir sira nia memória, liga liuliu ba sira neebé barani halo manifestasaun, iha 12 novembru 1991, hodi afirma ita nia mehi koletivu Ukun rasik An. 12 Novembru konsagra ona husi Estadu nu udar Loron Nasional Juventude. Ho komemorasaun ba dala tolu nulu, saída loos mak Juventude tenke halo no oinsá banati tuir espíritu 12 novembru husi ohin ba oin? Tema joven sira hili ba eventu ohin nian mak: Ho espíritu asuuain 12 novembru nian, juventude sai autór importante ba proteje Timor-Leste hosi Covid-19. Tema nee diak tebes tanba joven sira preokupa ho saúde Povu nian. Moras Covid -19 sei nafatin preokupasaun boot ida, iha mundu tomak, inklui iha Timor-Leste. Moras nee lakon mosu, ho variante oioin, no ita ema mak tenke haree oinsá proteje an. País hothotu, riku ka kiak, boot ka kiik, halo esforsu tomak atu hasae imunidade ema hotu nian liuhusi vasina. Membrus Governu Timor-Leste tuun ona ho profisionál saúde saúde sira no hamutuk ho autoridade lokál, konsege hasae taxa vasina. Maibé ita seidauk konsege vasina ema hotu! Ho laran ksolok tebes mak hau simu informasaun husi Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu katak Centro Juventude, iha munisípiu sira, organiza-an ona atu haforsa Governu ninia kampaña sensibiliza komunidade kona-ba importánsia simu vasina hasoru Covid-19. Joven sira hakarak apoia Governu iha kampaña vasinasaun ida ne'e. Hakarak ida nee mai husi fiar katak ho vasina mak Povu proteje-an diak liu hasoru moras Covid-19. Juventude Lorico Asuuain Molok ramata lia menon ba loron ohin, Prezidente Repúblika apela ba joven ida-idak atu buka valoriza-an liután, liuhusi estudu no koñesimentu, atu sai profisionál efisiente no efetivu, no nunee, bele intervein diak liután iha programas rekuperasaun ekonómika atu hasae moris-diak ba Povu tomak. Hau fiar katak espíritu 12 novembru sei fó naroman nafatin ba ita nia Timor-Leste livre no independente. Joven Lorico Asua'in sobrevivente sira bele sai mestre ba jerasaun-foun ohinloron no abanbainrua oinsá hadomi Povu no Pátria, ho espíritu 12 novembru. Hamutuk ita fó Onra no Glória nafatin ba eróis no mártires 12 novembru! Viva Juventude Lorico Asu’ain! Viva Timor-Leste!

Obrigadu!
DSCI2777 Santa-Cruz-Memorial2.jpg
(c) Ludwig Müller, CC BY-SA 4.0
Santa-Cruz-Denkmal